17.8 C
London
Sunday, September 14, 2025
HomeAmir KupusijaĹ ta u praksi znaÄŤi status grada?Što status grada znači u praksi?

Ĺ ta u praksi znaÄŤi status grada?Što status grada znači u praksi?

Date:

Related stories

spot_imgspot_img

Ĺ ta u praksi znaÄŤi status grada?

Dron.ba

U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine trenutno ima 23 lokalne samouprave sa statusom grada, među kojima se nalaze Sarajevo, Mostar, Tuzla, Zenica, Bihać, Goražde, Livno, Široki Brijeg, Gradačac, Visoko i druge zajednice koje su zadovoljile zakonske ili specijalne kriterije.

Prema informacijama Federalnog ministarstva pravde, dvije općine – Kiseljak i Tomislavgrad – trenutno su u procesu sticanja statusa grada.

Inicijativa da se Kiseljak proglasi gradom nije dobila podršku Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, dok inicijativa Tomislavgrada čeka očitovanje Vlade FBiH.

Prema Zakonu o načelima lokalne samouprave, status grada može se uspostaviti federalnim zakonom na osnovu sporazuma o udruživanju dviju ili više općina ili odlukom općinskog vijeća općine koja ispunjava propisane kriterije – mora imati najmanje 30.000 stanovnika ili gradsko središte s najmanje 10.000 stanovnika.

Općine koje su sjedišta kantona automatski stiču status grada, bez obzira na broj stanovnika, a zakon priznaje i iznimke za općine od posebnog povijesnog i kulturnog značaja koje ne ispunjavaju uvjete o minimalnom broju stanovnika.

No, što za jedinicu lokalne samouprave zapravo znači status grada?

Prema riječima zamjenika direktora za usluge članstvu Saveza općina i gradova FBiH Amira Kupusije, u praksi je razlika između gradova i općina simbolična. Suštinski se ništa ne mijenja, osim što jedinice lokalne samouprave sa statusom grada imaju bolji pristup EU fondovima.

Još jedna razlika je semantička; gradovima upravljaju gradonačelnik i gradsko vijeće, dok općinama upravljaju načelnik i općinsko vijeće.

“U Federaciji BiH postoji monotipska struktura nadležnosti lokalnih jedinica, što znači da sve imaju iste nadležnosti bez obzira na broj stanovnika ili stupanj razvoja. To otežava funkcioniranje manjih zajednica. U budućnosti bi trebalo razmotriti model višetipskih lokalnih jedinica, u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi”, izjavio je za Fenu Kupusija.

Monotipski model osigurava formalnu jednakost, ali u praksi otežava funkcioniranje manjih općina i ograničava razvoj većih gradova.

Prijelaz na višetipski model, u skladu s Europskom poveljom, mogao bi omogućiti učinkovitiju, pravedniju i funkcionalniju lokalnu samoupravu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Pratite nas na društvenim mrežama

Izvor: n1info.ba

Subscribe

- Never miss a story with notifications

- Gain full access to our premium content

- Browse free from up to 5 devices at once

Latest stories

spot_img