Zastupnici stranaka Trojke, PDP-a, SDS-a, Liste za pravdu i red, BHI-KF i NES-a u srijedu su u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predložili usvajanje odluke kojom bi se osnovao Ured glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju Evropskoj Uniji. Odlukom, koja nije uvrštena na dnevni red, su također predložili da glavnog pregovarača imenuje Predstavnički dom PS BiH. Inicijativa je pokrenula diskusiju o tome može li Predstavničkim dom samostalno, bez uključivanja Doma naroda PS BiH, osnivati državne institucije.
“Predstavničkim dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imenuje glavnog pregovarača i zamjenike glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine za vođenje pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji”, stoji u predloženoj odluci kojom bi kandidate za glavnog pregovarača i njegove zamjenike predlagali klubovi poslanika u ovom domu.
Predlagači su se pozvali na član V.4. Ustava Bosne i Hercegovine koje se odnosi na imenovanje Vijeća ministara.
“Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma. Predsjedavajući će imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma”, stoji u Ustavu BiH.
Predlagači se pozivaju na član Ustava BiH koji upravo pokazuje da Predsjedništvo BiH u smislu formiranja Vijeća ministara ima prednost nad Predstavničkim domom, jer Predsjedništvo BiH imenuje, a Predstavničkim dom odobrava. Ako su željeli preslikati ovu ulogu Predstavničkog doma prilikom formiranja Vijeća ministara na imenovanje pregovarača, trebali su predložiti da Predsjedništvo BiH imenuje pregovarača, a Predstavničkim dom odobrava, a ne potpuno isključiti Predsjedništvo, naročito jer je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje vanjske politike BiH.
Ukratko, član Ustava na koji su se pozvali govori upravo suprotno od onog što su željeli postići, izbjeći potencijalnu blokadu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.
Međutim, sama ideja da Predstavnički dom imenuje pregovarača nije sama po sebi sporna da su predlagači predložili zakon, a ne odluku, kojim bi osnovali Ured, a koji bi onda morao biti usvojen i u Dom naroda PS BiH. Naprimjer članove Centralne izborne komisije (CIK) može imenovati Predstavnički dom, ali ta nadležnost je regulisana Izbornim zakonom BiH koji je prošao oba doma PS BiH.
Ne može Predstavnički dom PS BiH samostalno osnivati državne institucije zaobilazeći Dom naroda BiH. Da je to tačno pokazuje činjenica da ni jednu državnu institucije nije osnovao Predstavnički dom samostalno od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dodatno, Bosna i Hercegovina, odnosno Vijeće ministara, donijelo je Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine kojim su osnovana dodatna ministarstva i upravne organizacije koje obavljaju poslove uprave iz nadležnosti BiH.
“Posebnim zakonom mogu se osnivati i druge samostalne upravne organizacije iz nadležnosti Vijeća ministara Bosne i Hercegovine”, stoji u Zakonu.
Jedna od takvih je i Direkcija za evropske integracije, koja kao samostalno stručno tijelo Vijeća ministara BiH. Sudeći po ovlastima Direkcije Ured glavnog pregovarača bi služio sličnoj svrsi, samo u novoj fazi pristupanja Evropskoj uniji.
“Direkcija je nadležna: za koordiniranje poslova za usklađivanjem pravnog sistema BiH sa standardima za pristupanje Evropskoj uniji, za usklađivanje aktivnosti organa i institucija u BiH koje se odnose na odgovarajuće aktivnosti potrebne za evropske integracije, da učestvuje kao tehničko operativno tijelo za kontakte sa Evropskom komisijom, da učestvuje kao tehničko operativno tijelo za kontakte sa Evropskom komisijom, za koordinaciju provođenja odluka koje donose nadležni organi i institucije BiH, entiteta i Brčko Distrika BiH u odnosu na sve aktivnosti potrebne za evropske integracije, da učestvuje u aktivnostima ili da izrađuje nacrte zakona, drugih propisa i smjernica koje se odnose na izvršavanje poslova koje je BH dužna preuzimati u procesu uključivanja u evropske integracije, za djelovanje kao glavni operativni partner institucija Evropske komisije u procesu stabilizacije i pridruživanja, za koordinaciju pomoći Evropske unije Bosni i Hercegovini”, stoji u Odluci o direkciji za Evropske integracije, koju je donijelo Vijeće ministara 2003. godine.
U skladu sa odlukom Direkcijom rukovodi direktor kojeg imenuje i razrješava Vijeće ministara na prijedlog predsjedavajućeg Vijeća ministara saglasno Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH
Međutim, imenovanje glavnog pregovarača mora biti u skladu sa Ustavom BiH, odnosno ovlastima Predsjedništva BiH koje je zaduženo za vođenje vanjske politike BiH, a što je regulisano članom V tačkom 3. Ustava BiH.
To proizilazi i iz spomenutog Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
“Ministarstvo vanjskih poslova mjerodavno je za: provedbu utvrđene politike BiH i radi na razvoju međunarodnih odnosa sukladno s stavovima i smjernicima Predsjedništva Bosne i Hercegovine”, stoji u članu 8.
Dodatno, u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora jasan je primat Predsjedništva BiH u vanjskoj politici.
“U Pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine”, stoji u članu 7. ovog Zakona.
Izbjeći Predsjedništvo BiH u smislu imenovanja glavnog pregovarača značilo bi prekršiti Ustav BiH, osim ako predlagači nemaju dovoljno ruku u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da ga izmjene.