Profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Josip Knežević i voditelj odjela za vjeronauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH, univerzitetski profesor Nezir Halilović jasno ukazuju na to da uprkos svim izazovima, Bosna i Hercegovina i dalje obiluje pozitivnim primjerima međuvjerskog poštovanja, solidarnosti i zajedničkog života.
U Bosni i Hercegovini, uprkos naslijeđu rata i povremenim tenzijama, postoje duboki korijeni međuvjerske solidarnosti i ljudske povezanosti koji se često ne vide ili se zanemaruju. Vjerski lideri, ali i obični ljudi, svakodnevno dokazuju da međusobno uvažavanje i saradnja nisu samo mogući – nego već postoje.
Knežević i Halilović smatraju da su crkve i religijske zajednice sastavni dio našega društva i one trebaju biti snaga koja mijenja društvo na bolje. Naglašavaju da je religija više faktor integracije i očuvanja religijskog pluralizma u Bosni i Hercegovini.
Oni ističu da s jedne strane, postoje brojni primjeri suživota i međuvjerske saradnje koji pokazuju snagu zajedničkog života i međusobnog poštovanja, a s druge strane, ti pozitivni primjeri ostaju često zanemareni u javnom prostoru.
Negativne pojave dobivaju nesrazmjerno više pažnje, što stvara iskrivljenu sliku stvarnosti i potencijalno demotivira ljude da šire dobro.
– U mnogim krajevima BiH imamo divne odnose među vjernicima. Nažalost, mediji rijetko prenose takve pozitivne priče, jer nije ‘saftali’. Umjesto toga, fokus je često na incidentima koji stvaraju pogrešnu sliku o međuvjerskim odnosima – kazao je Knežević u intervjuu za Fenu.
Vjerski lideri, dodao je, više su puta pokazali odgovornost, osudili takve ispade i poslali jasnu poruku: to nije put kojim želimo ići, a „mi u Crkvi kažemo: Vox populi, vox Dei – Glas naroda, glas je Božji.”
– Religije uistinu mogu utjecati na dijalog i to prvenstveno preko svojih poglavara koji su postavljeni na te službe/funkcije upravo zato jer su prepoznati kao ljudi razborita duha. I kao takvi mogu voditi religije da budu rješenje naših problema. No, ja se ovdje usuđujem pitati: osim vjernika, tko ih u društvu zbilja još sluša? Tko uistinu drži do onoga što govore i naučavaju? Da su istinski vjernici, držali bi do onoga što oni govore jer u konačnici to crpe iz izvora kao što su Biblija i Kur’an – navodi Knežević.
Naše društvo, dodao je, premda se na referendumu izjasnilo za demokraciju i demokratske promjene, uvelike je ostalo slično društvu koje je vladalo do demokratskih promjena – ne samo što je odbacivalo religiju, nego ju je proganjalo po onoj biblijskoj „udarit ću pastira i stado će se razbježati (Mt 26,31)“.
– Koliko je samo svećenika, biskupa, imama, muftija završilo u KP Domu Zenica i drugim zatvorima u tom bivšem totalitarnom režimu. Možda će netko uputiti prigovor da ponovno pozivam na neke događaje koje najbolje ostaviti u prošlosti, ali činjenica je da su mnogi nepravedno trpjeli, da su doživjeli nepravde, a svako nepravedno djelovanje, nepravedno trpljenje, zahtijeva pravdu, ili barem da se ne ignorira, nego da se takve stvari jasno osude – podsjeća Knežević.
Današnje društvo, navodi on, jer mu ljudska prava nalažu, možda ne progoni religiju na način kako je to nekada bilo, ali je zato na sustavan način ignorira smatrajući da se Crkve i religijske zajednice ne trebaju miješati u neka društvena pitanja ili su jednostavno indiferentni prema nekim normama koje Crkve i religijske zajednice naučavaju, pa onda djeluju po svom.
– Crkve i religijske zajednice su sastavni dio našega društva i one trebaju biti ona snaga koja mijenja društvo na bolje – podcrtao je Knežević.
Shodno tome i profesor Nezrović kaže da se religije ne mogu otuđiti jedna od druge, pogotovo monoteističke religije, jer sve su vezane za jedan izvor i sve se vežu za Božije poslanike.
– U suštini, sve naše religije imaju stoljeća bogate tradicije zajedničkog suživota, rada i djelovanja na ovim prostorima. Kada malo dublje zađete u živote i običaje naših „običnih“ ljudi po selima i gradovima diljem BiH, možete čuti za primjere kako su muslimani katolicima poklonili zemljište za crkvu, kako je pravoslavka sačuvala alem sa porušene džamije i predala ga džematskom imamu, kako su privrednici koji su katolici ili pravoslavci pomogli izgradnju porušenih džamija. Bosna i Hercegovina je puna takvih primjera – ističe Nezirović.
Samo pogledajte spisak donatora, kaže on, i vidjet ćete da u obnovi vjerskih objekata učestvuju ljudi svih vjerskih uvjerenja, i muslimani, pravoslavni, katolici, jevreji, ateisti, agnostici…
Jedino što je moguće, navodi on, i što se nažalost dešava, jeste da povremeno pojedinci znaju zloupotrijebiti svoj položaj u hijerarhiji određene religijske zajednice, „ali to je lahko upratiti samo kada analizirate životni put svakog tog pojedinca“.
– Javnost u više navrata imala je priliku čak gledati videosnimke kako pojedinci zloupotrebljavaju svoju ulogu u određenoj religijskoj zajednici, dok s druge strane, očigledno je da se radi o učešću u ratnim zločinima, nasilju pod izgovorom liječenja, ili seksualne razuzdanosti. Ali to nikako ne smije poslužiti kao osnova da se svi ljudi iz bilo koje religijske zajednice svode pod iste postupke – kaže Nezirović.
– Loši primjeri ne predstavljaju religije, već pojedince – potcrtao je Nezirović, i dodao da umjesto da fokusiramo pažnju na incidente, moramo isticati i slaviti svakodnevne primjere mira, poštovanja i zajedništva.
Nezirović i Knežević poručuju da je vrijeme je da damo više prostora dobrim pričama. Dijelimo isti prostor, isti zrak, isto nebo – i to nas obavezuje da jedni prema drugima budemo ljudi. Vjera ne treba da dijeli, već da spaja.
Zato, ukoliko želimo potaknuti ono dobro u ljudima – poštovanje, uvažavanje drugog i drugačijeg – treba koristiti metode koje afirmiraju vrijednosti zajedništva, a ne da se stalno analiziraju podjele. Vrijeme je da više govorimo o dobrim primjerima.
– Religija je više faktor integracije i očuvanja religijskog pluralizma u Bosni i Hercegovini. Crkve i religijske zajednice su sastavni dio našega društva i one trebaju biti ona snaga koja mijenja društvo na bolje – poručili su Knežević i Halilović u intervjuu za Fenu.
(Vijesti.ba / FENA)
