Sud BiH upozorio Tužilaštvo da ne određuju advokate po službenoj dužnosti: Bivša Čamparina saradnica Denisa Gačanin za 4 godine zadužila 57 predmeta
Predsjednica Suda Bosne i Hercegovine Minka Kreho u ponedjeljak je uputila dopis Tužilaštvu BiH u kojem je naglasila da Sud BiH u posljednje vrijeme jedva da prima prijedloge Tužilaštva za postavljanje branioca za prvo ispitivanje, te da je primjetan trend angažovanja manji broj stalno prisutnih advokata.
Kreho je istakla da se primjenjuje član 45. stav 1. Zakona o krivičnom postupku BiH, koji propisuje da se Sud u procesu određivanja branioca po službenoj dužnosti uključuje još prije prvog ispitivanja osumnjičenog.
“U ovim slučajevima, uočen je određeni obrazac postupanja u kojem osumnjičeni, nakon upoznavanja sa pravom da imaju branioca, sami biraju branioca ili im se sugeriše izbor od strane postupajućeg tužioca. Već godinama se uočava obrazac angažmana manjih broja istih stalno prisutnih advokata,” istakla je Kreho.
Dodala je da su sve češće situacije u kojima osumnjičeni već prilikom podnošenja prijedloga za određivanje pritvora imaju izabranog branioca, bilo da ga je sami izabrali, bilo da im je sugerisan.
“Takvom advokatu se, na njegov zahtjev, uz saglasnost osumnjičenog, na ročištu donosi rješenje kojim se postavlja za branioca po službenoj dužnosti, u skladu s imperativom člana 45. stav 2. ZKP BiH, jer osumnjičeni mora imati branioca prilikom razmatranja pritvora i tokom trajanja pritvora. U praksi je postalo veoma rijetko da Tužilaštvo obavijesti Sud da osumnjičeni nema branioca, pa da Sud dostavi OKO listu i imenuje advokata po službenoj dužnosti. Umjesto toga, branilac koji je bio prisutan u Tužilaštvu na ispitivanju najčešće se postavlja za branioca po službenoj dužnosti,” napisala je Kreho.
Najveći broj predmeta u tom smislu u protekloj godini dobila je advokatica Denisa Gačanin, nekadašnja saradnica bivšeg državnog tužioca Dubravka Čampare, ukupno 17. Većinu predmeta dobila je zajedničkim djelovanjem Čampare i tužioca Džermina Pašića. Prema saznanjima Istrage, ukupno je dobila 57 predmeta po službenoj dužnosti, 14 u 2021. godini, 9 u 2022., a po 17 predmeta u 2023. i 2024. godini. U broju dobijenih predmeta, Gačanin je ubjedljivo prva na listi za prošlu 2024. godinu. Na drugom mjestu u istoj godini je Damir Samardžić sa 13 predmeta, a zatim Ahmed Fejić i Rusmir Karkin sa po 10 predmeta dobijenih po službenoj dužnosti.
Ova praksa jedan je od razloga zbog kojih se Kreho dopisom obratila Tužilaštvu. Također je dodala da na spomenutim ročištima ti branioci koriste mogućnost člana 45. stav 2. ZKP BiH i traže da se njihovo svojstvo preinači u službenu odbranu, s čime se osumnjičeni odmah saglase.
“Imajući u vidu prirodu i hitnost takvih postupaka, te činjenicu da je branilac već prisutan, Sud u tim slučajevima ne provodi postupak iz stava 6. istog člana, nego bez odlaganja donosi rješenje o postavljanju izabranog advokata za branioca po službenoj dužnosti. Također, ukazujemo na problematičnu praksu gdje, nakon ukidanja pritvora i određivanja mjera zabrane, branioci po službenoj dužnosti nastavljaju postupanje iako pravni osnov iz člana 45. stav 2. ZKP BiH više ne postoji,” navodi Kreho.
Isto ističe da u tim slučajevima, prema shvatanju Suda BiH, treba donositi rješenja o razrješenju branioca po službenoj dužnosti, jer je osnov za njihovo imenovanje prestao. S tim u vezi, pozvala je na dosljedniju primjenu Zakona o krivičnom postupku BiH.
