ÄŚOVJEK DETALJNO OPISAO Ĺ˝IVOT U NORVEĹ KOJ: ‘O jednoj stvari ljudi priÄŤaju bajke, to zaboravi’
Sve veći broj ljudi razmišlja o preseljenju u skandinavske zemlje poput Norveške i Švedske, ponajviše zbog visoke kvalitete života, sigurnosti te razvijenih socijalnih i obrazovnih sistema. Ove zemlje su poznate po stabilnim ekonomijama, uređenim društvima i snažnoj brizi za okoliš, što ih čini privlačnim kako za pojedince, tako i za porodice koje tragaju za boljim životnim uslovima i dugoročnom sigurnošću. Sa druge strane, pri razmišljanju o preseljenju u te evropske “zemlje blagostanja”, mnogi razmatraju i prilagodbe koje je potrebno napraviti kako bi se uklopili u novu sredinu, piše Dnevno.hr.
S jedne strane, govori se o visokim platama, dobrom standardu i balansu između poslovnog i privatnog života, a istovremeno o skupim cijenama, surovijim vremenskim uslovima te velikoj razlici u mentalitetu. Jedan student iz Srbije odlučio je potražiti savjet na Redditu. Kaže da je još mlad i da bi jednog dana volio otići u inostranstvo.
„Najprivlačnije destinacije su mi Norveška i Švedska. Zanimalo bi me kakav je život tamo iz perspektive naših ljudi koji žive, studiraju ili su živjeli tamo. Prije nego što krenu komentari o hladnoći i teškoći upoznavanja jer su Nordijci zatvoreniji – to znam. Nisam osoba koja voli ljeto, više mi odgovara hladnije vrijeme, kiša i snijeg. Znam da zime tamo nisu kao kod nas, ali mislim da mi ne bi smetalo. Zanima me kako se živi u Norveškoj – kakve su plate, situacija s poslom (posebno u IT-u), kako izgledaju gradovi, kakvi su ljudi osim što su zatvoreniji. Je li teško odseliti se, kako ste vi otišli, koliko je teško naučiti jezik? Slobodno pišite svoja iskustva.”
„Plate su visoke, ali i cijene“
„Zavisi šta želiš od života. Ako želiš postati bogat, Norveška nije mjesto za to jer su porezi visoki, a troškovi života u posljednjih nekoliko godina ne prate standard. No, ako želiš normalan život, mir, stabilnost i rad bez pretjeranog stresa, onda je Norveška odličan izbor. Plate su oko 3.000 € neto, osim ako nisi na menadžerskoj poziciji u naftnoj industriji ili ne radiš na platformi – tamo su primanja znatno veća. Jezik se može naučiti – 1 do 2 godine intenzivnog učenja i već si na solidnom nivou koji kasnije dodatno nadograđuješ kad se preseliš. Ako ideš u Oslo, računaj da stan od 40–50 m² košta minimalno 1.500 € mjesečno. Zaboravi na bajke s interneta da je prosječna plata 5.000 € – to su samo snovi,” napisao je jedan od prvih korisnika.
Jedan korisnik Reddita mu je u komentarima opisao kakve su plate na naftnim platformama i koje su struke generalno tražene.
„Traže se različiti profili – od čistača i kuhara do zavarivača i inženjera. Za neke osnovne fizičke poslove potrebni su skupi kursevi, dok se za neke može proći i obuka preko firme. Radi se najčešće 4 sedmice na platformi, pa 2 slobodne – koje su također plaćene. Znam jednog čistača, što je najniža pozicija, i on zarađuje 70.000 € bruto godišnje, bez dodataka za noćni i prekovremeni rad, što također zna biti dosta. Inženjeri bez problema prelaze 150.000 € godišnje. To je vrlo atraktivna branša u Norveškoj i teško je doći do tih poslova.”
Dodaju i da se, generalno govoreći, radi o uređenom, prosperitetnom i sigurnom društvu u kojem se može živjeti, a ne preživljavati – bez svakodnevne korupcije.
„Priroda je predivna. Mentalitet i ljudi su drugačiji, ali se s vremenom prilagodiš. Ako ti malo kiše i tame zimi nije prevelika cijena za opušten život, onda je ovo mjesto za tebe. Plate zavise od sektora, cijene su šokantne – posebno u Oslu – ali uglavnom plate prate standard. Iako se i ovdje osjeti kriza od korone, nije ni blizu kao u ostatku Evrope. Preporuka – izbjegavaj Oslo, probaj manje gradove. Ako znaš njemački, lako ćeš naučiti norveški – po meni najlakši skandinavski jezik. Svi ionako govore engleski. Ako radiš u traženoj struci, neće ti ni tražiti norveški, ali za stručnije poslove ga je dobro znati. Uklapanje među domaće ljude se desi s vremenom – kroz posao ili nakon nekoliko piva. Nisu loši, samo drugačiji od nas i to treba poštovati,” piše mu jedan Srbin u komentarima, pa dodaje da bi Švedsku svakako trebao izbjegavati jer to više nije zemlja iz devedesetih. Tvrdi da se „Stockholm raspada zbog rasta kriminala, a policija ne ulazi u određene kvartove.”
Foto: Unsplash
Mnogi upozoravaju: Izbjegavaj Švedsku po svaku cijenu
Drugi se slažu – u Švedsku se više ne isplati ići.
„Ako možeš živjeti u manjem gradu i tamo se penzionisati – super. Ali život u velikim švedskim gradovima je postao nepodnošljiv. Norveška je daleko ispred – visok standard, miran i normalan život. Prosječan čovjek tamo živi jako dobro. No, treba uzeti u obzir da je Norveška odmah iza Švicarske po težini migracije, posebno ako nisi iz EU – tada je proces još teži.”
Opći konsenzus je da su u Norveškoj primanja jako dobra, ali i da su cijene među najvišima u Evropi.
„Moja sestra je u Norveškoj već deset godina. Pozitivno je to što ti je gotovo svugdje drugo na odmoru jeftinije nego kod kuće. Norveška je država u kojoj bi svako poželio živjeti – kao neka moderna verzija komunizma, u dobrom smislu. Imaš sva prava, ali i obaveze. Sestra živi na krajnjem jugu – tamo nije toliko hladno. Ljeti se kupaju, dan traje do ponoći, ali zimi je obrnuto. Grad u kojem živi ima lijepu zajednicu ljudi s Balkana koji si međusobno pomažu. Ne znam norveški, ali to me nije spriječilo da uživam – 99 % stanovništva govori engleski. Predivna zemlja.”
Na kraju mu je jedan korisnik poručio da svoju odluku, uprkos dobronamjernosti mnogih u komentarima, ne bi trebao temeljiti samo na onome što pročita na društvenim mrežama.
„Tamo pitaj praktična pitanja – kako naći stan, koliko je plata, kako registrovati auto. Često su i ti odgovori netačni, ali su dobar početak i mogu pomoći. Kako se živi u Norveškoj zavisi od ličnog iskustva – dobićeš 100 različitih mišljenja. Moraš sam istražiti šta te zanima. Ako želiš otići, fokusiraj se na to – samo budi spreman da početak možda neće biti lak ni onakav kakav si zamišljao. No uz strpljenje i rad, kroz par godina sve sjedne na svoje. To je onaj ‘normalni’ put koji bi imao i kod nas – da su stvari uređene i da ne ovisiš o tome jesi li član stranke. Vrijedi li pokušati? Po meni – da. Kad sam ja išao, bila su druga vremena, ali i danas vrijedi probati. Uvijek se možeš vratiti. Sretno,” poručuje mu.
