”BH Telecom” i preuzimanje ”Telemacha”: Ĺ umovi u komunikaciji
Hoće li ”BH Telecom” preuzeti ”Telemach”? Ovo je pitanje na koje u ovom trenutku niko ne zna odgovor, ali brojne okolnosti sugeriraju negativan ishod. Krenimo redom.
Saga o akviziciji ”Telemacha” traje već mjesecima, a inicijalni razgovori su obavljani godinama. Kako su istakli na svojoj zvaničnoj stranici, ”BH Telecom” je 27. 1. 2025. godine zvanično podnio zahtjev Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine za akviziciju. Ovaj zahtjev bio je potvrda da su između dviju strana dogovoreni svi važni detalji preuzimanja, uključujući cijenu. Ipak, u javnom prostoru o njoj se samo spekuliše. Pominje se iznos od oko 745 miliona KM, no generalni direktor ”Telecoma” javno je izjavio da se radi o manjem iznosu. Bez obzira na cenu, njena vrijednost u odnosu na prethodnu godinu sigurno nije ista. Pojedini stručnjaci smatraju da usljed bržeg razvoja i dolaska Starlinka Elona Muska u region, vrijednost može pasti za oko 15 posto. To je, naravno, analiza, ali ne i precizna računica.
Kakva je ”konkurencija” u Konkurencijskom vijeću BiH
Odluka Konkurencijskog vijeća se očekivala za šest mjeseci. Uskoro će proći i devet, a odluke nema. Ipak, to nije iznenađenje. Vijeće je moglo brzo donijeti negativnu odluku. Naime, Zakon o konkurenciji BiH navodi da su „zabranjene koncentracije privrednih subjekata koje imaju za rezultat značajno narušavanje tržišne konkurencije u Bosni i Hercegovini, posebno onima koje stvaraju ili jačaju postojeći dominantni položaj“. Dominantan položaj, prema zakonu, podrazumijeva tržišni udio veći od 40 posto. Zajednički udio ”BH Telecoma” i ”Telemacha BiH” i njegovih povezanih subjekata se približava 60 posto. Međutim, situacija nije tako jednostavna. Dio akvizicije uključuje i preuzimanje ”Telemacha Crne Gore”, što otvara mogućnost da Konkurencijsko vijeće razmatra dvije države – Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, kod određivanja geografskog područja na koje se odnosi koncentracija. To jeste moguće, ali ostaje pitanje hoće li odluka ići u tom pravcu.
Ono što je znatno teže pronaći kao zakonito rješenje jeste nastanak (pre)dominantnog položaja kablovskog operatera ”BH Telecom-Telemach”, koji bi u Federaciji BiH bio prisutan u više od 80 posto domaćinstava. Ovakav položaj, gotovo monopolistički, mogao bi otvoriti prostor za zloupotrebe i kontrolu TV-stanica. U nekim totalitarnim društvima, pa i u susjednoj Srbiji, vlast ima tendenciju da koristi svoj položaj i zloupotrebom nameće načine rada medija. Ukoliko se odobri kupovina ”Telemacha” od ”BH Telecoma”, otvara se mogućnost da ova ili neka naredna uprava društva, kao i vlasnik (Vlada Federacije), kontrolišu medijske politike zbog dominantnog položaja. Konkurencijsko vijeće mora pronaći balans moći i ne smije dozvoliti da u ruke bilo koje, pa ni javne kompanije, dođe sudbina drugih subjekata na tržištu. Naravno, posebno kada se radi o medijima čija je funkcija u demokratskim društvima vitalno važna. Odgovori na ova pitanja zavise od članova Vijeća i načina na koji donose odluke.
Konkurencijsko vijeće je, prema zakonu, definisano kao samostalno i nezavisno tijelo. Međutim, njegove članove bira politika – tri člana imenuje Vijeće ministara, a moraju biti iz različitih konstitutivnih naroda, dok dva člana imenuje Vlada Federacije, a jednog član Vlada entiteta RS. Činjenica da je u aktuelnom mandatu u Konkurencijskom vijeću Ankica Gudeljević, HDZ-ova ministrica u prošlom sazivu Vijeća ministara, ukazuje na politički uticaj. Uz nju, članovi su Ivo Jerkić, Adisa Begić, Vanja Malidžan, Davor Savić, i trenutna predsjednica Ninela Salihbašić. Kod glasanja u Vijeću se primenjuje nacionalni ključ, što znači da je obavezno imati jednog predstavnika iz svakog od tri naroda.
”Za više informacija pozovite HDZ”?
U „nezavisnom“ Konkurencijskom vijeću, najveća moć navodno pripada HDZ-u i njegovim kadrovima. U svakom slučaju, HDZ će imati kontrolu nad odlukom o akviziciji. Može li se očekivati donošenje odluke bez političke trgovine? Sve je moguće, ali prema dosadašnjoj praksi, takva mogućnost je minimalna. To se posebno odnosi na činjenicu da je Konkurencijskom vijeću stiglo osam žalbi i četiri upita vezana za ovu akviziciju. To ne bi bilo neobično da među pristiglim žalbama nije i ona kompanije ”HT Eronet”. Jasan je uticaj HDZ-a i Dragana Čovića, jer bi svaka odluka o žalbi zavisila od njegovog političkog uticaja. Iako bi tržišno bilo opravdano da ”Eronet” uloži žalbu, s obzirom na to da je Federacija većinski vlasnik i postavlja uprave u ”BH Telecomu” i u ”HT Eronetu”, takvo opravdanje postaje besmisleno. Preostaje mogućnost da HDZ, odnosno Čović, podiže „političku cijenu“ za pozitivnu odluku Konkurencijskog vijeća.
Kadrovske križaljke i/ili loše namjere
Sasvim je jasno da je predmet akvizicije jedan od najvećih u posljednjim decenijama. Kao takav, posebno jer je kupac najprofitabilnija kompanija u većinskom vlasništvu Federacije, postaje interesantan iz aspekta sigurnosti i pravosudnih praksi. Iznos – stotine miliona maraka, dovoljan je alarm za preduzimanje mjera praćenja tokova novca. Prema našim saznanjima, ti tokovi su mnogo širi i uključuju nadležnosti domaćih službi, koje su već uključen u istraživanje „pranja novca“ ili nedozvoljenih povezanih transakcija.
Uslovi akvizicije su najvjerovatnije dogovoreni, direktno ili indirektno, sa Draganom Šolakom i Victoriyom Boklag. Oni su do juna bili na pozicijama predsjednika Savjetodavnog odbora, odnosno predsjednice Uprave United Group, kada su iznenada smijenjeni. Neki mediji su pisali o zakulisnim dogovorima Šolaka u vezi akvizicije ”Telemacha”, kao i o tužbama od desetina miliona eura. Iz ”BH Telecoma” su demantovali takve informacije. No, teško je povjerovati da ove kadrovske promjene nisu uticale na povjerenje i odnose dviju strana. Također, prema našim saznanjima, već su obavljeni neki inicijalni razgovori sa drugim zainteresovanim stranama za kupovinu ”Telemacha BiH” i Crne Gore. Uz spominjanje Šolaka i tužbi, Uprava ”Telecoma” se navodno suočava i s drugim izazovima vezanim za prava emitovanja brojnih TV-stanica na platformi ove kompanije.
Sa druge strane, čini se da ni odnosi između ”BH Telecoma” i Vlade Federacije ne cvjetaju. Iako je nakon sastanka održanog početkom jula, na kojem su prisustvovali generalni direktor ”BH Telecoma” Amel Kovačević, premijer Federacije Nermin Nikšić, njegov zamjenik Vojin Mijatović, kao i HDZ-ova ministrica Andrijana Katić, saopšteno drugačije. Dvije stvari su ključne za razumijevanje trenutnih odnosa: prva, izuzev generalnog direktora, ostatak Uprave ”BH Telecoma” čine vršioci dužnosti. Iako je raspisan konkurs za dovođenje novih izvršnih direktora, procedura još nije završena. Zato, najmanje jedan od vršioca dužnosti trebao bi potpisati i preuzeti odgovornost za akviziciju ”Telemacha”. Također, kako saznajemo, najmanje jedan član Nadzornog odbora se protivi akviziciji. Drugo, Vlada Federacije nije usvojila trogodišnji plan poslovanja ”BH Telecoma”. Ova okolnost možda nije presudna za sam proces akvizicije, ali ukazuje na dublje političke krize među vladajućima u Federaciji i nesuglasice ili nepovjerenje prema postojećoj Upravi.
Dakle, iako se sa naizgled radi o tržišnom procesu preuzimanja jedne kompanije od strane druge, u pozadini se odvija velika politička utakmica, gdje se ne čini da iko ima interesa da bude proglašen najboljim igračem. Izgleda da su i uspjeh i tragedija na gotovo istoj udaljenosti.
Do konačnog odgovora na pitanje s početka teksta proći će još neko vrijeme. No, s prolaskom vremena smanjuju se izgledi da će proces preuzimanja biti završen kako je prvobitno najavljeno na početku godine.
(Hayat)
