EVROPSKA UNIJA KONAČNO PRELOMILA: Zbog Viktora Orbana na pragu su donošenja istorijske odluke
Ministri odbrane i vanjskih poslova država članica Evropske unije sastaju se u Kopenhagenu na neformalnom sastanku kako bi dogovorili nove mjere pritiska na Rusiju i pronašli način da zaobiđu kontinuirane mađarske blokade jedinstvene vanjske politike Unije. Rusija je uoči sastanka granatirala Kijev, pogodivši između ostalog i sjedište predstavništva EU u Ukrajini.
Najzanimljivija tačka dnevnog reda u Danskoj bit će “metode rada” Vijeća za vanjske poslove, u sklopu koje će se razmatrati mogućnosti prevladavanja mehanizma jednoglasnosti, ključnog principa Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) EU. Glavni cilj je, poručuju akteri, postizanje veće uloge jedinstvene EU u međunarodnoj politici.
SPREMNI PRIJEDLOZI
Ključna prepreka za to, nakon početka rata Rusije u Ukrajini i evropskog “odvajanja” od agresorske Rusije, jest Mađarska i njezina mogućnost korištenja prava veta kojim blokira ili usporava ostale članice u zajedničkom nastupanju na međunarodnoj sceni. Mađarska i njezino vodstvo na čelu s Viktorom Orbánom njeguju, podsjetimo, prijateljske i bliske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, unatoč ruskoj invaziji na susjednu Ukrajinu, te se protive evropskoj podršci Ukrajini u ratu protiv ruske agresije.
“Imamo spremne prijedloge o kojima ćemo razgovarati s ministrima jer su, naravno, potrebni konkretni rezultati”, rekao je jedan evropski dužnosnik za Ansu uoči sastanka. Osim toga, s vjerojatnim proširenjima prema Ukrajini, Moldaviji, Gruziji i zapadnom Balkanu, Unija od 30 ili 35 članica više ne bi mogla funkcionirati s istim pravilima. Naime, svaki novi ulazak u Uniju značio bi umnožavanje mogućih veta i produljenje vremena donošenja odluka, koje se već danas s 27 članica smatra neodrživim. Ideja pritom nije centralizirati sve u Bruxellesu, nego spriječiti da jedna vlada blokira cijelu Uniju u deklaracijama, sankcijama ili civilnim misijama, područjima gdje je brzina često važnija od savršenog konsenzusa.
Nedavni događaji podcrtali su hitnost promjena u donošenju odluka na europskoj razini. Prošlog jula, 18. paket sankcija protiv Rusije stigao je do cilja tek nakon što je Slovačka povukla svoj veto u zamjenu za jamstva za plin i nakon što je Malta dobila pravo na izmjene pomorskih propisa. U februaru 2024. paket pomoći Kijevu usvojen je tek nakon dugog natezanja u Europskom vijeću, koje je moralo uskladiti godišnja jamstva za reviziju da bi zadovoljila Budimpeštu.
Naime, Mađarska, predvođena premijerom Viktorom Orbánom, bila je glavni kočničar tog paketa. Prethodno je u prosincu blokirala njegovo usvajanje. Orbán je inzistirao na godišnjem preispitivanju paketa, a htio je i pravo veta svake godine, što je za EU bilo neprihvatljivo. Nakon intenzivnih pregovora (iza zatvorenih vrata raspravljali su Orbán, Charles Michel, Ursula von der Leyen, Olaf Scholz, Emmanuel Macron i Giorgia Meloni), EU je uvažila Orbánove zahtjeve za godišnjim izvještajima i mogućom dvogodišnjom revizijom, izbjegavši model godišnjeg veta. U konačnici, Orbán je povukao veto, a Vijeće je jednoglasno odobrilo paket od 50 milijardi eura pomoći Ukrajini uz spomenute mehanizme nadzora i transparentnosti.
Rezultat dosadašnjih blokada uvijek je bio isti: Unija se na kraju pokrenula, ali s kašnjenjima koja su oslabila njezinu političku poruku. Prema vanjskim partnerima i zemljama, od Sjedinjenih Država do Rusije, ostavljao se dojam oklijevajuće i podijeljene Evrope. Reformski front predvode Njemačka i Francuska, a uz njih se nalaze Italija, Španjolska, Nizozemska, Belgija i nekoliko nordijskih i baltičkih zemalja.
MAĐARSKA KAO GLAVNI PROBLEM
Godine 2023. tadašnja njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock otvoreno je izjavila da je “vrijeme za više odluka većinom” u ZVSP-u, uz postojanje “sigurnosne mreže” za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pojedinih članica. S druge strane, Mađarska kao glavni problem ostaje u svom rovu, odlučna braniti veto kao politički instrument, a pronalazi podršku u vladama koje se boje da će glasanje kvalificiranom većinom na kraju dovesti do hegemonije velikih zemalja.
No s 27 država danas i moguće više od 30 sutra, Bruxelles si više ne može priuštiti da ostane talac veta. Politički izazov je preći s izjava na praksu, izgraditi povjerenje između glavnih gradova i pokazati da Europa zna odlučiti kada je to potrebno. Ukratko, u EU smatraju da nije dovoljno reći “mi smo kredibilni” jer to samo po sebi ne znači ništa. Prava mjera kredibiliteta jest koliko neko uspijeva prepoznati zastarjele ili neefikasne sisteme, pravila ili načine rada i uspješno ih mijenjati da bi stvari bolje funkcionirale.
Osim traženja mehanizma odlučivanja za snažniju Evropsku uniju, ministri će razmotriti uvođenje sekundarnih sankcija da bi spriječili treće zemlje da pomažu Rusiji u zaobilaženju postojećih kaznenih mjera. Razgovarat će se o mogućnostima koje Unija tu ima, uključujući korištenje alata za sprječavanje zaobilaženja sankcija, kojim se može zabraniti izvoz određene robe u treće zemlje koje pomažu u zaobilaženju sankcija. Ministri će također razmatrati daljnje sankcije usmjerene na ruski naftni i plinski te financijski sektor, kao i ograničenja uvoza i izvoza ruske robe.
