Konaković ubijeÄ‘en da se ‘riješio’ Dodika pa mu svejedno gdje će biti sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH
Mjesecima se očekuju dva važna evropska zakona: Zakon o Sudu BiH (ili sudovima) i Zakon o VSTV-u. Dok su kod Zakona o sudovima i dalje nejasna mjesta kao što je sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH, kao i određene nadležnosti, Zakon o VSTV-u izazvao je brojne primjedbe unutar pravosudnog sistema. Na narednoj sjednici VSTV-a, koja je planirana za prvu sedmicu septembra, raspravljat će se o ovom zakonu.
Nakon posljednje sjednice Vijeća ministara BiH, ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, iznio je svoje stavove o ovim zakonima. Iako se radi o iznimno važnim dokumentima oko kojih mjesecima nema saglasnosti zbog različitih stavova i zahtjeva, Konaković je na svoj karakterističan način pojednostavio situaciju, svedavši je isključivo na Dodikovu ulogu, dok je amnestirao politiku SNSD-a, kao i opoziciju iz RS koja također ima svoje zahtjeve vezane za sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH.
„Pred nama je ključni izazov. Dva zakona koja nas očekuju su, po mom mišljenju, tehničke prirode, posebno sada kada Dodik više nema interes o tome gdje će biti sjedište Suda. Neće moći vršiti pritisak na nikoga, njegov predmet je završen i on je politički, završio je karijeru prije više od šest godina, a VSTV uz neke sugestije koje smo dobili od pravosudnih aktera. Mislim da bismo mogli vrlo brzo na Vijeću ministara BiH pripremiti ove dokumente koji su sa preko 95 posto usklađenosti i dogovora, a zatim se upustiti u priču o izboru glavnog pregovarača. Naš najvažniji izazov je SNSD zbog svojih antievropskih stavova. Ponavljamo računicu da bi HDZ nakon što se slegne situacija oko presude Miloradu Dodiku trebao racionalno razmišljati i staviti prioritet na evropskoj agendi usvajanjem ovih zakona, a zatim formalno započeti pregovore“, istakao je Konaković, koji je ključna pitanja vezana za evropski put sveo na nekoliko besmislenih rečenica.
Dok minimizira Dodikov utjecaj na Sud BiH i politike SNSD-a, koji je najjača politička stranka u RS, podsjećamo Konakovića da su upravo ljudi iz pravosuđa među prvima napuštali svoje pozicije na poziv politike, iako su se radilo o neustavnim zakonima NSRS. Vladavina SNSD-a ostavila je dubok trag u pravosudnom sistemu, što se ogleda i u postupanju Tužilaštva BiH u slučajevima napada na ustavni poredak. Kako to Konaković reče, Dodikov predmet je završen, ali šta je sa drugim predmetima u kojima je status osumnjičenog?
Zahtjev SNSD-a bio je da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banja Luci, ali zbog ekonomičnosti sudskih procesa, blizine pritvora i prijevoza, predloženo je da sjedište bude bliže Sudu BiH. Svoj prijedlog Zakona o Sudu dostavio je Predrag Kojović, koji je, prema željama pojedinaca iz opozicije iz RS, predložio Palama kao sjedište. U prijedlogu koji je dostavila delegatkinja Marina Pendeš, naglašeno je da to bude Istočno Novo Sarajevo. Također, ministar pravde BiH, Davor Bunoza, imao je prijedlog da sjedište bude u Mostaru, ali nije dobio podršku.
I dalje je veliko pitanje kakva će biti sudbina ovih zakona na Vijeću ministara BiH, posebno uzimajući u obzir stav ministara iz SNSD-a o evropskom putu. Kako bi Konaković pridobio glasove SNSD-a za ove zakone?
Još jedan paradoks u Konakovićevom obraćanju jeste i njegov stav prema opoziciji iz RS. Prvo ih je nazvao hrabrima jer su podržali nekoliko zakona u Predstavničkom domu PS BiH, da bi već u narednom pitanju promijenio mišljenje. Novinari su pitali Konakovića hoće li biti podrške Prijedlogu Budžeta institucija BiH, koji uključuje i finansijska sredstva za institucije kulture od značaja za državu.
„Nisam razgovarao s nikim iz opozicije iz RS, ali sam pomalo skeptičan. Iz RS imamo jedinstvene stavove koji su pogrešni kada je riječ o finansiranju institucija kulture. Nisam vidio da postoji razum za to koliko je to važno i oni se tome oresu suprotstavljaju. Ne znam koliko će biti u prilici da izmijene te stavove“, naveo je Konaković.
No, kakav je stvarno stav Konakovićevih “hrabrih” opozicionih kolega pokazat će se na sjednici 1. septembra kada će se raspravljati o Prijedlogu Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu.
NAP (Patria)