MINSKA POLJA DUĹ˝ LINIJE RAZGRANIÄŚENJA: Projekat deminiranja minskog polja na kojem je krajem augusta…
Sure! Here’s the rewritten content while preserving the HTML tags:
Mještani povratničkog sela Hodžići i okolnih sela u Doboju žive pomireni s činjenicom da su okruženi minskim poljima koja se protežu duž linije razgraničenja između Federacije BiH i RS.
Javnost već više od deset godina apeluje na deminaciju područja njihove svakodnevnice. U televizijskom prilogu iz 2017. godine, jedan od mještana sela kratko je odgovorio novinaru o životu pod prijetnjom mina.
„Zna onaj koji nastrada“, izjavio je tada Salih Hasanamidžić za Federalnu televiziju.
Na području Doboja od mina je stradalo 38 osoba, potvrđeno je za Detektor iz Odjeljenja civilne zaštite Grada Doboj.
Posljednji slučaj desio se krajem augusta ove godine, kada je nastradao devetnaestogodišnji Mehmed Hasanamidžić.
Detektor saznaje da je projekat deminiranja površine na kojoj je stradao Mehmed započet prije njegovog tragičnog incidenta, ali još uvijek nije poslan donatorima, na koje se država oslanja zbog vlastitog budžetskog neizdvajanja za čišćenje mina.
Prema procjenama Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC), koji je osnovan 2002. godine u cilju deminiranja i vođenja baza podataka o minskim poljima, sumnjiva opasna minska površina u Bosni i Hercegovini iznosi 802,57 kvadratnih kilometara, što predstavlja 1,57 posto u odnosu na ukupnu površinu države.
Nakon što je Republički centar civilne zaštite primio dojavu o aktivaciji mine u Hodžićima, poslali su tim koji je na licu mjesta zatekao smrtno ranjenog Mehmeda Hasanamidžića s kozama koje je tada čuvao.
„Stradali su od aktivacije mine prom-1“, rekao je pomoćnik direktora Republičkog centra Dragan Kos, referirajući se na poteznu rasprskavajuću odskočnu minu.
Na širem području ovog sela u prethodnim godinama su od eksplozije mine smrtno stradali Mehmedovi stric i strina, a potom i otac, koji je ranjen u minskoj nesreći.
Prema podacima BHMAC-a, na tim područjima sumnjiva minska površina iznosi više od 21 kilometra kvadratnog, a do sada je očišćena trećina.
Među poljima planiranim za deminiranje, ali koja nisu realizovana, nalazi se minsko polje na kojem je stradao Mehmed Hasanamidžić, kazao je za Detektor bivši direktor ovog centra Saša Obradović. Dodao je da je projekat pripremljen u oktobru prošle godine.
„On će biti gotov za dva mjeseca, priprema se područje za deminiranje, da se da donatorima“, rekao je Obradović.
U pisanom odgovoru za Detektor potvrdili su iz BHMAC-a i naveli da provode aktivnosti netehničkog izviđanja.
„Što podrazumijeva prikupljanje i analizu podataka radi preciznije identifikacije nivoa rizika i detaljne procjene rizičnosti“, stoji u odgovoru.
U neposrednoj blizini se prije gotovo dvije godine dogodila još jedna minska nesreća. Tada je, kako je navedeno u Izvještaju o protuminskom djelovanju za 2023. godinu, prikupljajući ogrjev, smrtno stradao muškarac prilikom aktiviranja protupješačke mine.
Analize BHMAC-a pokazuju da se većina minskih nesreća dešava kada muške osobe zalaze u poznata opasna područja zbog egzistencijalnih potreba, navedeno je u Strategiji za protuminsko djelovanje BiH od 2018. do 2025. godine.
Dragan Kos, pomoćnik direktora Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske, u čijoj nadležnosti je i izbor prioriteta uklanjanja mina, koji utvrđuju u saradnji s nadležnom kancelarijom BHMAC-a, ukazao je na to da minsko polje na kojem se dogodila nesreća 2023. još uvijek nije deminirano.
„Evo pitanje za BHMAC: Zašto to područje, nakon ’23. i nesreće, nije našlo na listi prioriteta za deminiranje?“, upitao je Kos.
Tadašnji direktor centra Saša Obradović tvrdi da je i ovo polje pripremljeno za deminiranje i da je projekat bio na tenderu za donatore, ali nije prošao. Kako kaže, nisu obaviješteni zašto.
„Ja se nadam da će on u ovom narednom periodu, za mjesec-dva, biti ponovo na tenderu, pa valjda će ga neko uzeti“, rekao je za Detektor.
U pisanom odgovoru iz BHMAC-a naveli su da očekuju ponovno raspisivanje tendera od strane ITD Enhancing Human Security, humanitarne slovenačke organizacije formirane s ciljem pomoći Bosni i Hercegovini u postkonfliktnoj obnovi.
„Detaljnijih informacija nemamo“, naveli su.
Iz organizacije UDAS, koja okuplja žrtve mina, amputirce i članove njihovih porodica, kažu da su nezadovoljni odnosom države prema minskoj situaciji u BiH. Predsjednik organizacije Željko Volaš pita se kako je moguće da država nije našla snage da riješi problem mina kao prioritet.
„Znam ja da će institucije naći puno razloga zašto to nismo riješili, da nemaju novca, da ne postoji novac, tu su i međunarodne institucije i organizacije ulagale u deminiranje u Bosni i Hercegovini, a mi smo i dalje jedna od najpogođenijih zemalja od mina“, kaže Volaš.
Cijela površina države trebala je biti deminirana do ove godine, ali je Bosna i Hercegovina tražila produženje roka do 2027. Ni do tada se obaveze neće ispuniti pa će, kako kažu iz BHMAC-a, još jednom tražiti produženje roka.
Sveobuhvatnim planom za okončanje procesa deminiranja u BiH, postavljen je novi godišnji cilj razminiranja od 75 kvadratnih kilometara. Za njegovo ostvarenje potrebno je 61,35 miliona maraka.
Država je izdvojila dva miliona za tri godine iz budžeta koji još nije usvojen.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH kažu kako su svjesni da su sredstva nedovoljna, ali da su to do sada najveća sredstva izdvojena za deminiranje. Navode da su ovu aktivnost prepoznali i donatori.
„Kad vide da mi izdvajamo više za deminiranje, i oni su voljni više pomoći“, rekli su iz ministarstva.
