Od danas je otvoren proces prijavljivanja za ovjeru učešća političkih stranaka i nezavisnih kandidata na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Rok za prijavu stranaka traje do 29. septembra, koalicije će biti moguće prijavljivati šestog i sedmog oktobra, dok će kandidati za predsjednika RS-a svoje kandidature moći podnijeti od 10. do 14. oktobra, piše Bosna.hr.
Ovo je prva faza izbornog procesa koji je nametnut nakon što je Milorad Dodik, aktuelni predsjednik Republike Srpske, suočen s pravosnažnom sudskom presudom. Iako je vladajuća koalicija dugo tvrdila da se izbori neće održati, jučerašnja odluka Narodne skupštine RS-a otvorila je prostor da svaka stranka samostalno odluči hoće li izaći na izbore.
U javnosti se već spekuliše o potencijalnim kandidatima. Najčešće se spominju Ljubiša Petrović iz SDS-a, kao predstavnik opozicije, i Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske i prvi čovjek Dodikovog operativnog aparata. Upravo Karan se sve češće navodi kao najveći favorit da preuzme funkciju predsjednika RS-a.
Siniša Karan, rođen 1962. godine, pravnik je s titulom doktora pravnih nauka iz Banje Luke. Njegova karijera obuhvatila je više od četiri decenije rada u policijskim, pravnim i političkim strukturama. Od 1985. godine radio je u organima unutrašnjih poslova, bio komandir policijske stanice u Kupresu, sekretar SUP-a Kupres, načelnik Odjeljenja kriminaliteta SJB Centar Sarajevo, načelnik Uprave za suzbijanje kriminaliteta MUP-a RS-a, kao i visoki zvaničnik Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Od 2008. prelazi u administraciju Republike Srpske, prvo kao savjetnik predsjednika RS-a, a od 2009. do 2019. godine obavlja funkciju generalnog sekretara predsjednika. Potom postaje generalni sekretar Vlade RS-a, a danas je ministar unutrašnjih poslova RS-a, ključna pozicija u političkoj vertikali SNSD-a.
Njegova biografija, međutim, ne obiluje samo profesionalnim dostignućima. Ona je i popločana ozbiljnim kontroverzama i optužbama, naročito kada je riječ o ratnom periodu i ulozi u sigurnosnim strukturama.
Najveće sjenke nad Karanovom biografijom tiču se njegove uloge tokom rata u Bosni i Hercegovini. Karan se nalazi na takozvanom „spisku 810 imena“ koji je objavila Komisija za Srebrenicu, a koji navodi pojedince dovodene u vezu s genocidom u julu 1995. godine. Iako protiv njega nikada nije pokrenut formalni postupak, činjenica da se njegovo ime našlo na ovom spisku izaziva zabrinutost i sumnju.
Prema dostupnim podacima, Karan je u to vrijeme bio povezan s policijskim strukturama na području Bijeljine, gdje su zabilježeni brojni zločini nad bošnjačkim stanovništvom. Sama činjenica da je osoba koja se nalazi na listi Komisije za Srebrenicu danas na čelu MUP-a RS-a, institucije koju su međunarodni i domaći sudovi direktno presudili za učešće u genocidu, podiže ozbiljna pitanja o odgovornosti, ali i političkoj kulturi u Republici Srpskoj.
Ovo pitanje dodatno dobija na težini imajući u vidu da je Karan jedan od najglasnijih negatora genocida i protivnika rezolucije UN-a kojom je genocid u Srebrenici proglašen nesporivom historijskom činjenicom.
Karan nije poznat samo po ratnim kontroverzama, već i po svojoj ulozi u savremenim političkim procesima. Američko ministarstvo finansija prošle godine ga je sankcionisalo, zajedno s još nekoliko Dodikovih saradnika, zbog aktivnog učešća u secesionističkim planovima. Prema zvaničnim podacima iz Washingtona, Karan je bio član radne grupe koju je Dodik formirao s ciljem razrade plana o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
SAD su jasno istakle da se radi o ozbiljnoj prijetnji teritorijalnom integritetu BiH. Karan je, prema tim informacijama, zajedno s Daliborom Panićem, radio na operativnom planu za eventualnu secesiju, čime je direktno stavljen u fokus međunarodne zajednice.
Ovo nije prvi put da Karan djeluje protiv ustavnog poretka BiH. On je bio i predsjednik komisije za sprovođenje referenduma o 9. januaru, Danu RS-a, 2016. godine, uprkos odluci Ustavnog suda BiH da je ovaj datum neustavan. Taj referendum je sproveden, a Karan je, iako optužen, oslobođen pred Sudom BiH. Taj događaj ostao je prekretnica u njegovoj političkoj karijeri pokazao je da je spreman provoditi političke odluke koje su u direktnom sukobu sa zakonima i ustavom BiH.
Siniša Karan već godinama važi za jednog od najodanijih saradnika Milorada Dodika. Njegova sposobnost da obavlja delikatne pravne i sigurnosne zadatke učinila ga je neizostavnim dijelom Dodikovog užeg kruga. Upravo ta bliskost mogla bi biti ključni razlog zašto je sada viđen kao najizgledniji kandidat za nasljednika na poziciji predsjednika RS-a.
Karanova uloga u strukturama SNSD-a jasno pokazuje da će eventualna njegova kandidatura značiti nastavak Dodikove politike, politike zasnovane na osporavanju državnih institucija BiH, stalnim prijetnjama secesijom i negiranju ratnih zločina. Njegovo imenovanje bi takođe poslalo snažnu poruku međunarodnoj zajednici: da SNSD nema namjeru mijenjati kurs, već naprotiv, jačati svoj nacionalistički i separatistički narativ.
Uprkos svemu, domaće institucije nisu poduzele nikakve konkretne korake da ispitaju ozbiljne optužbe koje prate Karana. Ostaje nejasno kako je osoba koja se nalazi na spisku povezanom s genocidom i pod američkim sankcijama danas prvi favorit za najvišu funkciju u Republici Srpskoj.
Očekuje se da će u narednim sedmicama opozicija pokušati kapitalizirati Karanovu kontroverznu biografiju i koristiti je u političkoj borbi. SDS je već najavio kandidaturu Ljubiše Petrovića, a ostaje da se vidi hoće li PDP i druge opozicione partije stati iza njega.
