PUTIN SE HVATA ZA GLAVU: Rusija u velikim problemima, Ukrajinci imaju novu taktiku…
Ukrajina je u četvrtak preko noći izvela napad na jednu od najvećih ruskih rafinerija nafte i petrokemijskih postrojenja u Republici Baškiriji, koja se nalazi 1300 kilometara od linije fronta u Ukrajini. Ukrajinske specijalne snage su istovremeno gađale rafineriju nafte u ruskoj regiji Volgograd.
Rafinerija Volgograd, udaljena oko 450 kilometara od prve crte, igra ključnu ulogu u opskrbi ruske vojske gorivom. To je najveći proizvođač naftnih derivata u Južnom saveznom okrugu Rusije, koji godišnje prerađuje 15,7 miliona metričkih tona sirove nafte, što čini 5,6 posto ukupnog rafinerijskog kapaciteta zemlje.
Nestašica benzina širom Rusije
U proteklih mjesec i po dana, Ukrajina je intenzivirala precizne napade na rusku naftnu industriju, zbog čega su rafinerije morale obustaviti rad, a došlo je do nestašice benzina na nacionalnoj razini.
Zbog ukrajinskih napada zatvorena su postrojenja koja čine najmanje 17 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte, prema procjenama Reutersa. Izvoz nafte čini oko trećinu ruskog saveznog budžeta, zbog čega je ključni izvor finansiranja rata u Ukrajini.
Gađanje moskovske naftne infrastrukture bio je logičan sljedeći korak za Kijev, pri čemu ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski tvrdi da upravo ovakve “sankcije najbrže deluju.”
UAF attacked the Lukoil refinery in Volgograd and the largest petrochemical complex in #Bashkortostan (video)
During the night and morning of September 18, Ukrainian drones attacked several regions of Russia, including oil industry facilities in the Volgograd region and… pic.twitter.com/8LmzE4Ct6E
— paolo (@paolobucci18) September 18, 2025
Ozbiljne posljedice
Prema rečima Inozemceva, razaranje naftnih rafinerija ima znatno veći uticaj nego, na primer, uništavanje pogona za proizvodnju dronova. Pojašnjava kako nije potrebno puno vremena za postavljanje ili popravak tvornice dronova, jer se uglavnom radi o velikoj montažnoj zgradi u kojoj se “komponente isporučuju, sklapaju, provere i testiraju.”
“Recimo da dron pogodi takvu tvornicu. Trebalo bi tri dana da se sve obnovi. Ali ako pogodi rafineriju nafte – posledice su puno ozbiljnije, gorjela bi sedmicama,” rekao je za Euronews.
“S druge strane, oprema za rafinerije nafte nije samo skupa, već je i gotovo nezamenjiva, s obzirom na sankcije koje je Zapad nametnuo Moskvi. Radi se zapravo o evropskoj i američkoj opremi. Teško ju je zameniti kineskom opremom,” objasnio je.
Svi osjete problem s benzinom
Nadalje, ukrajinski napadi na velike naftne rafinerije uzrokuju značajan pad proizvodnje, uključujući i benzin.
“Pad proizvodnje benzina od 10 posto predstavlja očiti deficit za privredu u celini, dok pad dizela od 30 posto nema takav učinak. Drugačije je s benzinom. Svi govore o problemima s benzinom, a stvorili su ga upravo Ukrajinci,” istakao je Inozemcev.
Benzinske postaje su ostale bez goriva u više ruskih regija, vozači čekaju u dugim redovima, a zvaničnici pribegavaju ograničenoj prodaji ili potpunoj obustavi. Nestašica se širi i na centralne regije Rusije jer cene goriva lete u nebo do rekordnih brojeva. “Ukrajinci su pogodili u sridu novom taktikom,” poručio je.
Inozemcev tvrdi da su nastali veliki poremećaji u opskrbi jer se povećao broj automobila u Rusiji. “Praktično svi imaju automobil,” pojasnio je. Prema njegovim rečima, tri su situacije koje će običnim Rusima strašno zasmetati: nedostatak benzina, zatvaranje aerodroma i prekid internetskih usluga.
Može li Moskva popraviti stvar?
Rusija ostaje drugi najveći izvoznik nafte na svetu, ali sezonski rast potražnje i kontinuirani napadi dronova u Ukrajini uzrokovali su velike probleme naftnoj industriji Rusije. Kako bi ublažila nestašicu, Rusija je zaustavila izvoz benzina. Potpuna zabrana je proglašena do 30. septembra, dok delimična zabrana utiče na trgovce i posrednike do 31. oktobra.
Rusima očigledno treba dugoročno rešenje, a Inozemcev pojašnjava da se u Rusiji već počelo pričati o stvaranju sistema raketne odbrane i zaštite od dronova u blizini pogona, što bi bilo vrlo skupo. Prihodi od nafte i gasa činili su između trećine i polovine ukupnih prihoda koji su se slivali u ruski budžet u poslednjoj deceniji, zbog čega je taj sektor najvažniji izvor finansiranja vlade.
U ovom trenutku ruska vlada navodno razmatra povećanje stope PDV-a kako bi održala budžetski deficit pod kontrolom i sačuvala svoje rezerve. Prema rečima Inozemceva, ruska privreda je pogođena, ali ruski rat u Ukrajini u ovoj fazi neće trpeti posledice.
Unatoč pooštravanju zapadnih sankcija zbog rata Moskve u Ukrajini, ruska je ekonomija nastavila rasti. Ipak, očekuje se da će se rast BDP-a usporiti, pri čemu ostaje inflacija od 8 posto u zemlji u kojoj veliki deo radne snage i 40 posto prihoda odlaze na odbranu i sigurnost.
Raste nezadovoljstvo u Rusiji
“To znači da zapravo ulazimo u stanje u kojem ćemo, najverovatnije, imati nulti rast u narednim godinama, ali istovremeno će uvek biti dovoljno sredstava za rat,” rekao je Inozemcev, dodajući da ukrajinski napadi na rusku naftnu industriju imaju dublji učinak.
Ruski ekonomista pojašnjava da ukrajinski napadi više nisu lokalne prirode nego se događaju širom cele Rusije. “Građani počinju shvatati da nešto nije u redu i da vlada ne može ništa po tom pitanju,” rekao je.
Prema njegovom uverenju, moguće je da će doći do poskupljenja troškova prevoza i nezadovoljstva među stanovništvom.
“To će od vlade zahtevati prebacivanje resursa iz jedne regije u drugu, ali Putin zbog toga nije zabrinut. On je siguran da će se za godinu ili dve Zapad i Ukrajina raspasti. Želi nastaviti ratovati,” zaključio je Inozemcev.
