REKORDAN IZVOZ, ALI NEŠTO NE ŠTIMA: A šta to koči bosanskohercegovačku namjensku industriju
U samo jednom danu, dionice kompanije Igman iz Konjica su pale za više od 13%, s cijene od 195 na 169 KM. Tržišna vrijednost kompanije smanjila se s oko 113 na 98 miliona maraka. Ovo je posljedica prekida isporuke baruta iz Srbije. Zahvaljujući razgovorima federalnog premijera Nermina Nikšića i predsjednika Srbije, zabrana je ukinuta. Ipak, navedeni gubici predstavljaju ozbiljan udarac za kompaniju, koja je od početka godine već zabilježila gubitak od skoro 20 miliona maraka.
“Namjenska industrija u BiH nema ozbiljne ambicije da postane još bolja, veća, kompatibilnija i kompletnija; ne možete 30 godina nakon rata proizvoditi oslanjajući se na jedan izvor baruta. U Evropi postoje samo tri fabrike koje proizvode tu vrstu baruta, i nije lako, ali je potrebno truditi se. Imamo što ponuditi, prešli smo na većinu naše namjenske proizvodnje na NATO standarde i možemo pružiti kvalitetno naoružanje, municiju i sve što trenutno proizvodimo”, ističe Hamza Višća, stručnjak za sigurnost.
Ne trebamo mnogo da iskoristimo potencijal namjenske industrije. Imamo fabrike, stručnjake koji su pokazali svoju sposobnost, finansijske rezultate koji dokazuju da možemo. Međutim, nedostaje nam jedinstvo i nezavisnost. Svaka vanjska blokada nas mnogo košta i usporava.
“Namjenska industrija u BiH nema ozbiljne ambicije da postane još bolja, veća, kompatibilnija i kompletnija; ne možete 30 godina nakon rata proizvoditi oslanjajući se na jedan izvor baruta. U Evropi postoje samo tri fabrike koje proizvode tu vrstu baruta, i nije lako, ali je potrebno truditi se. Imamo što ponuditi, prešli smo na većinu naše namjenske proizvodnje na NATO standarde i možemo pružiti kvalitetno naoružanje, municiju i sve što trenutno proizvodimo”, ističe Hamza Višća, stručnjak za sigurnost.
Tome u prilog ide podatak da je u prvoj polovini ove godine izvoz oružja i municije iz BiH iznosio čak 238 miliona KM. Do kraja godine, stručnjaci predviđaju rekordnih 500 miliona. Iako bh. namjenska industrija donosi najveći profit, Nedžad Ahatović navodi da nedostaje angažovanje nadležnih, prvenstveno Savjeta ministara.
“Oni se proglašavaju nenadležnim, iako imaju pravni osnov za osnivanje korporacije koja bi se bavila tim pitanjem. Namjenska industrija se sama snalazi, traži tržišta, plasira svoje proizvode bez velike podrške države, osim na entitetskom nivou, i to iz jednostavnog razloga što donosi najveći profit kada je u pitanju ubiranje poreza. Ukoliko bi bilo prilike za investicije u namjensku industriju, ona bi vratila 1,8 maraka na svaku uloženu marku; tako da bi, ako bi se uložilo milijardu eura, za godinu ili dvije dana, imali milijardu i 800 miliona povrata”, dodaje Nedžad Ahatović, vojno-sigurnosni analitičar.
Da je riječ o najprofitabilnijoj grani industrije, pokazuju podaci drugih bh. fabrika. Kompanija Unis Ginex iz Goražda u prvoj polovini ove godine ostvarila je ukupne prihode od 45,5 miliona KM. Ovaj iznos je ostvario i Binas Bugojno tokom cijele prošle godine, ali je 2023. godine bio tek 25 miliona, a taj prihod je premašen već u prvoj polovini ove godine. Ostaje žal za drugim neiskorištenim prilikama.
“Vitezit je zamišljen kao jedina kompanija koja će proizvoditi barem dio sirovina, čime se pojeftinjuje proizvodni proces i omogućava izvoz dodatnog asortimana vaših proizvoda. Vitezit su raskomadale političke strukture nakon rata, a u tri spora stečajna masa je utvrđena, privatni eminent je ušao u vlasničku strukturu Vitezita”, rekao je Dean Džebić, vojni analitičar i novinar portala Klix.
Namjenska industrija je karta koju BiH može ponuditi EU, no, nažalost, čak i u ovoj oblasti, kamen spoticanja su različiti stavovi i vizije onih koji donose odluke.
