Vlada Republike Srpske u oktobru je donijela niz rješenja kojima je, uprkos Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, kojima je dio šuma i šumskog zemljišta, kao i poljoprivrednog zemljišta u ovom entitetu, navela kao “svojinu Republike Srpske” ili naložila Pravobranilaštvu RS-a da je upiše kao takvu.
Premijer Savo Minić je 2. oktobra potpisao “Rješenje o davanju saglasnosti za zaključenje ugovora o razmjeni nekretnina-šume i šumskog zemljišta u svojini Republike Srpske”.
“Daje se saglasnost za zaključenje ugovora o razmjeni nekretnina – šume i šumskog zemljišta u svojini Republike Srpske između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Gavrić Hadži (Bogoljub) Milenka iz Banje Luke”, stoji u članu 1. Rješenja.
U rješenju se zadužuje Pravobranilaštvo Republike Srpske da zemljište koje se nalazi u Opštini Teslić ukupne površine 28.138 metara kvadratnih, a upisano kao svojina na ime Gavrića, uknjiži kao pravo “svojine” u korist Republike Srpske.
Drugim Rješenjem, koje je Vlada donijela istog dana, nalaže se Pravobranilaštvu RS-a da izvrši uknjiženje prava svojine nekretnine (njiva, odnosno šuma 5. klase) koja je bila u posjedu Đurađa (Sime) Račića iz Banje Luke, površine 24.062 metara kvadratnih, u korist Republike Srpske.
Također, Vlada je prihvatila ponudu koncesionara “Prirodno bilje” D.o.o Banja Luka za produženje roka koncesije u dužini od 15 godina na poljoprivrednom zemljištu na području Prijedora ukupne površine 32,8735 hektara. U Rješenju je ovo poljoprivredno zemljište označeno “svojinom Republike Srpske”.
Isti slučaj je i sa poljoprivrednim zemljištem, koje je označeno “svojinom Republike Srpske”, u opštini Srbac ukupne površine 83.6263 hektara koje se dodjeljuje u obliku koncesije preduzeću DOO “Maljić” Gradiška, odnosno produžava se rok za korištenje za 15 godina.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u oktobru 2021. godine donio odluku kojom su poništene odredbe Zakona o šumama RS-a, u kojima je bilo navedeno da je pravo raspolaganja šumama i šumskim zemljištem “u svojini Republike”.
Tada se Ustavni sud BiH pozvao na Odluku 1/11 gdje se pod pojmom “državna imovina” ne smatraju samo nekretnine u smislu zgrada i ostalog, već i pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti, a koje služe radi vršenja te vlasti.
Dodatno, a na koji se pozvao Ustavni sud BiH, u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom donesen od strane visokog predstavnika stoji da se da zabrana odnosi i na poljoprivredno zemljište, rijeke, šume i šumsko zemljište.
“Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo država Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu sa odredbama ovog zakona. Svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže imovinom iz člana 1. ovog zakona suprotno odredbama ovog zakona, ništav je”, stoji u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.